Bordoška doga je direktni potomak brojnih vrsta doga koje su vrlo davno obitavale u francuskoj.Sredinom 19.st. te su stare vrste Francuske doge brzo nestale osim u pokrajini Alvitaniji. Ondje su naručito bile brojne i cijenjene. Francuske doge nisu se pojavljivale u svim pokrajinama u potpuno identičnim oblicima. Služile su ovisno o regiji, njihovim uzgajačima ili ovisno o namjeni pasa. Npr.za hvatanje velike divljači, za borbe pasa, u ratu, za čuvanje stoke i kao pomoć mesarima u klaonicama. Ovi psi su opisani još u 14.st. Europske doge vuku porijeklo od velikih pasa koji su prije više od 3 000 g. u Europu došli iz graničnih područja između Indije i Kine preko Tibeta i Mezopotamije dospjeli u Epirus, malo kraljevstvo u staroj Grčkoj. Odande u Rim i koonačno u Galiju. Tokom ovog dugog puta korišteni su u osvajanjima, ratovima i trgovini robljem. Sredinom 19.st. ove doge su se našle u potpuno novoj situaciji. Na djelo su tada stupile osnove duhovnih, znanstvenih i industrijskih revolucija, novi način razmišljanja i života u tom rascvatu prirodnih znanosti koje su dovele do početka kinologije. 1863.g. u botaničkom vrtu Pariza održana je prva izložba pasa. Radilo se više o pregledu pasmina koje su tada postojale u Francuskoj nego o konkurenciji između najboljih primjeraka pojedinih pasmina. Bordoška doga, koja je ime dobila po glavnom gradu pokrajine iz koje potječe pokazala je prilično jasno tih dana svoju prednost i nadmoć nad ostalim Francuskim pasminama. 1896. g. Pierre Megnin i J.Kunstler objavili su malu knjižicu pod nazivom ''Le dogue de Bordeaux''. U njoj su obuhvatili sve izlagane i poznate pse u razdoblju od 1863. do 1895. što je rezultiralo s prvim opisom obilježja prave doge i to je bio prvi standard te pasmine. Deset godina kasnije dogama se bavio J.Kunstler, profesor anatomije na fakultetu znanosti u Bordeaux-u. U povijesno prirodoslovnom muzeju načinio je jednostavnu zbirku tražeći savjete i izvješća od vlasnika pasa te objavio znanstveni rad. Taj standard mijenjao se u nekim detaljima ali u globalu vrlo je sličan današnjem i temelj je kvalitetnog selekcijskog uzgoja.